Da je u Crnoj Gori na snazi moralna stamenost kojom se dičila vjekovima, Crna Gora bi, kao najbliži susjed Bosne i Hercegovine, bila među prvim kosponzorima rezolucije o Srebrenici, a ne, ako ikada bude, među posljednjim. To je za Pobjedu kazala građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući to što je crnogorska vlada, jedina u regionu, a među rijetkima u Evropi, koja još nije iskazala svoj stav o rezoluciji o Srebrenici o kojoj će se raspravljati 2. maja u Ujedinjenim nacijama.
Bajramspahić je i jedna od potpisnica apela, kojim se Vlada poziva da bude kosponzor pomenute rezolucije. U ovom trenutku kosponzori su Slovenija, Hrvatska, Albanija i Sjeverna Makedonija, a i Kosovo je javno podržalo.
Bajramspahić i kolege, koje su uputile apel Vladi, ostali su bez odgovora. Isto je i sa pitanjima Pobjede, koja su u ponedjeljak uputili Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova.
Jedini glas iz Vlade koji se čuo bilo je obraćanje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je u petak, tokom premijerskog sata, kazala da Vlada tek treba da odluči o tom pitanju.
– Vjerujem da možete znati koji je moj stav i ne krijem ga. O pitanju kosponzorstva tek treba da se odluči, a ja ne mogu dati preuranjeni stav prije Vlade. Vlada je kolektivno tijelo, svi ministri treba da se izjasne o tom pitanju – rekla je ona u parlamentu na pitanje poslanika DPS-a Ivana Vukovića da kaže kakav je stav Vlade o Rezoluciji o Srebrenici.
Komentarišući ćutanje crnogorskih vlasti na ovo pitanje, Bajramspahić kaže da je, bez obzira na konačan ishod i stav Vlade, gorak ukus već ostao, jer je, kako kaže, ovo pitanje tačka razdvajanja i lakmus papir koji precizno testira od kakvog je ko materijala.
– U današnjoj Crnoj Gori se skandira ,,nož, žica, Podgorica“ i samo to je dovoljan razlog za kosponzorisanje ove rezolucije, da ne spominjemo niz drugih nacionalističkih ispada – kaže Bajramspahić.
Prema njenom mišljenju, odlično je što je Njemačka pokrenula pitanje rezolucije, jer su, kako navodi, time izbijeni svi relativizatorski spinovi negatora iz ruku.
– Zemlje širom svijeta podržavaju rezoluciju, a neko u Crnoj Gori pokušava da kaže da nije važno i da ima prečih stvari. Naravno, niko nije naivan da ne zna da je iza takvih spinova odbrana zločinaca – ocijenila je Bajramspahić za Pobjedu.
Ona je podsjetila i na slučaj nekadašnjeg ministra pravde Vladimira Leposavića koji je razriješen zbog negiranja genocida. Danas, dvije godine kasnije, broj negatora na pozicijama je daleko veći i njihov uticaj na donošenje odluka snažniji, smatra Bajramspahić.
– Vrijeme je pokazalo da ni Demokrate ni PES nijesu brana za retrogradne politike, već nijemi posmatrači. Ništa nijesu naučili od sunovrata Ure i na putu su da im se desi slično. Ako nastave ovako, krajnji domet njihovih partija biće da budu sateliti DF-a. Istini na volju, biće zadovoljnih i time, jer su razlike između njih na ključnim vrijednosnim pitanjima svakog dana sve bljeđe – navela je Bajramspahić.
Rezolucija je, dodaje ona, lekcija za svijet i pravda za žrtve i treba vrlo malo humanosti da bi se to shvatilo.
Rezolucijom, koju su inicirale Njemačka i Ruanda, traži se da se 11. jul proglasi za međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucijom se osuđuje svako poricanje genocida i pozivaju sve članice UN da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, kako bi se spriječio revizionizam. Takođe se bezrezervno osuđuju svi akti glorifikovanja osuđenih i odgovornih za genocid u Srebrenici. Rezoluciju je sponzorisalo 17 zemalja, među kojima su Sjedinjene Države, ali i Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija…
